PLATNI PROMET U REPUBLICI HRVATSKOJ

Platni promet podrazumijeva se sva plaćanja između sudionika platnog prometa. Sudionici u platnom prometu su domaće i strane pravne i fizičke osobe.
  • Plaćanjem se određena imovina izražena u svoj novčanoj protuvrijednosti prenosi s dužnika na vjerovnika.
  • Dobro organizirani platni promet znači ekonomično, brzo i sigurno izvršavanje zadanih plaćanja, osigurava gospodarstvu nesmetano odvijanje procesa reprodukcije te kvalitetnije praćenje poslovanja klijenata banke obavljanjem poslova platnog prometa.
  • Platni promet utječe na likvidnost cjelokupnog gospodarstva. Ako bi došlo do zastoja u plaćanjima jednog sudionika u platnom prometu, to bi automatski dovelo i drugog sudionika u poziciju da niti on ne može platiti svoje obveze.
  • Također, utječe i na cjelokupno poslovanje banke koja obavlja poslove platnog prometa budući da ona tada može uvidjeti s kakvim klijentom posluje, hoće li imati problema s naplatom kreditnog potraživanja, hoće li to utjecati na njenu likvidnost te naposljetku koliko će profita ostvariti po poslovima koje obavlja za klijente.
Poslovi platnog prometa su:
  1. otvaranje i vođenje računa
  2. vođenje registra računa sudionika
  3. primitak i provjera ispravnosti naloga za plaćanje
  4. obrada podataka iz naloga za plaćanje
  5. obavljanje uplata i isplata gotovog novca
  6. knjiženje platnih transakcija na računima
  7. slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obračun međubankovnih plaćanja
  8. vođenje evidencije o redoslijedu plaćanja
  9. izvještavanje imatelja računa o stanju i prometima na računima
  10. pohrana i čuvanje dokumentacije

Oblici plaćanja

Plaćanje između sudionika platnog prometa obavlja se bezgotovinskim, gotovinskim i obračunskim putem.

Bezgotovinsko plaćanje

Bezgotovinsko plaćanje je prijenos sredstava s računa platitelja na račun primatelja.

Gotovinsko plaćanje

Gotovinsko plaćanje je izravna predaja gotovog novca između sudionika, uplata gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa.

Uplata i isplata gotovog novca sa i na račun inicira se nalogom za plaćanje. Za gotovinske i negotovinske transakcije fizičkih osoba kojima je vrijednost 105.000 kn ili veća, banka je dužna obavijestiti Ured za sprečavanje pranja novca.

Maksimalni iznos koji pravna osoba može isplatiti drugoj pravnoj osobi u gotovini iznosi 5.000 kn.

Isplate gotovine pravnih osoba građanima regulirane su propisima o porezu na dohodak
Nalog za uplatu gotovog novca na račun može se podnijeti svim bankama, bez obzira gdje se vodi račun u korist kojeg se obavlja uplata.
Nalog za isplatu gotovog novca s računa podnosi se banci koja vodi račun platitelja.

Obračunsko plaćanje

Obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja i između sudionika bez uporabe novca.
Obračunsko plaćanje obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem duga te drugim oblicima međusobnih namjera obveza i potraživanja.
Poslovni subjekt ne može obavljati obračunsko plaćanje ako na računu za redovno poslovanje ima evidentirane nenamirene dospjele obveze.

Domaći platni promet

  • Domaći platni promet podrazumijeva sustav plaćanja između sudionika platnog prometa istog državnog područja. Prema Zakonu o platnom prometu u zemlji pod domaćim platnim prometom se podrazumijevaju sva plaćanja u kunama između sudionika u platnom prometu.
  • Pod platnim se prometom podrazumijevaju i plaćanja u drugim valutama između sudionika u platnom prometu, ako je zakonom tako određeno.

Ovlaštene osobe za obavljanje platnog prometa
  • Poslove platnog prometa obavljaju:
  • Hrvatska narodna banka za račune banaka i državnu riznicu i
  • banke za poslovne subjekte i fizičke osobe.
  • Nedepozitne institucije mogu, na temelju ugovora, poslove platnog prometa obavljati samo u ime i za račun depozitnih institucija.
Cilj platnog prometa u zemlji je uspostaviti:
  • bolje upravljanje likvidnošću banke i njezinih komitenata te likvidnošću cjelokupnog bankovnog sustava;
  • potpuna implementacija instituta dvostrukog pokrića i minimiziranje sustavnog rizika u platnom prometu;
  • ukidanje monopola u platnom prometu i pojeftinjenje usluge platnog prometa;
  • uspostava modernog sustava platnog prometa, koji je zasnovan na preporukama EU-a.
Model platnog sustava
Platni sustav u Hrvatskoj je ostvaren u tri razine.
  • Prva je razina unutar pojedinačne poslovne banke, koja obavlja plaćanje i namirenje između svojih klijenata.
  • Karakteristike internog platnog prometa:
  1. interne naloge banka može provesti trenutno – oduzimanjem iznosa naloga s računa dužnika i knjiženjem u korist transakcijskog računa vjerovnika, sve u okviru svog sustava,
  2. vjerovnik odmah potom može raspolagati tim sredstvima,
  3. upravljanje likvidnošću je lakše koliko raste udio transakcija internog platnog prometa u ukupnom broju.
  • Druga je razina obračun u Nacionalnom klirinškom sustavu (NKS) preko kojeg se banke međusobno namiruju za plaćanja svojih komitenata, koji su deponenti druge banke.
  • Direktni su sudionici u obračunu preko Nacionalnog klirinškog sustava banke i Hrvatska narodna banka, a sudionik još može biti institucija koja posreduje u obavljanju poslova platnog prometa, institucija koja obavlja poslove platnog prometa u ime i za račun banke i pravna osoba koja, na temelju posebnog ovlaštenja direktnog sudionika, dostavlja naloge za platne transakcije u Nacionalni klirinški sustav radi obračuna.
  • Nacionalni klirinški sustav (NKS) služi prvenstveno za razmjenu transakcija s prosječno malim iznosom po neto načelu. Unutar sustava nalozi se skupljaju i nekoliko puta na dan se vrši njihova namira tako da se izvršava samo neto plaćanje između dvije strane.
  • Treća je razina Hrvatski sustav velikih plaćanja.
  • Hrvatskog sustava velikih plaćanja (HSVP) je sustav za izvršenje međubankovnih plaćanja i evidentiranja na računima za namirenje banaka i štedionica kod HNB-a u realnom vremenu po bruto načelu. U plaćanju preko HSVP-a plaćanje se izvršava samo ako banka platitelj ima na svom računu sredstva za njegovo izvršenje. 
  • Preko HSVP se razmjenjuju platne transakcije čiji je prosječni iznos visok, transakcije se izvršavaju u realnom vremenu (odmah) po bruto načelu (bez međusobnih prebijanja).
  • Klirinški promet zasniva se na kompenzaciji međusobnih potraživanja sudionika platnog prometa. Za obavljanje klirinškog platnog prometa potrebno je da su dugovanja i potraživanja međusobna, da su potraživanja novčana, da su dospjela na naplatu i da su likvidna.

  • Pojam realnog vremena odnosi se na vrijeme koje protekne između zadavanja plaćanja i namirenja zadanog plaćanja na računu depozitne institucije u HNB-u.
  • Pojam bruto načela odnosi znači da se platne poruke zadaju i namiruju na računima depozitnih institucija u HNB-u jedna po jedna.
  • Sudionici su HSVP-a HNB i poslovne banke. HNB je vlasnik i operativni upravitelj HSVP-a.
  • Banka putem HSVP-a zadaje sva plaćanja u korist druge banke (međubankarska plaćanja).
  • Banka ima otvoren jedan račun u HSVP-u. Račun sudionika otvoren u HSVP-u naziva se račun za namiru.
  • Pogodnosti HSVP-a za banke su:
  1. Praćenje dnevne likvidnosti
  2. Kvaliteta usluga

Nacionalni klirinški sustav (NKS)
  • NKS je sustav za obračun međubankovnih platnih transakcija na neto multilateralnom načelu. FINA je vlasnik i operativni upravitelj NKS-a. Sudionici NKS-a su:
  • banke
  • Hrvatska narodna banka i
  • treće strane – treća strana je institucija koja na temelju ugovornog odnosa dostavlja platne transakcije u NKS radi obračuna u ime i za račun banke ili HNB-a ili sudionik platnog prometa koji, na temelju ovlaštenja banke, dostavlja platne transakcije u NKS radi obračuna.
  • Obrada se ne vrši u realnom vremenu već u periodima koji ovise o mogućnostima rada NKS-a. Vrši se nekoliko obrada naloga za plaćanje u različitim ciklusima koji su određeni Terminskim planom obračuna preko međubankovnih platnih sustava.
  • Banka u NKS-u ima jedan obračunski račun. Obračunski račun banke je njezin vodeći broj. Osnovno je obilježje obračunskog računa depozitne institucije u NKS-u nulti saldo na kraju radnog dana i utvrđivanje limita na tom obračunskom računu za sljedeći radni dan.
  • Početkom dana HNB određuje limite sudionicima. Limiti se mogu korigirati sa svakim narednim ciklusom, prema raspoloživim sredstvima sudionika.
  • Na kraju dana prometi i pozicije banaka šalju se u HNB, koja potom radi konačno namirenje.
Karakteristike NKS-a:
  1. Ravnopravnost pristupa
  2. Sigurnost podataka
  3. Upravljanje rizikom sustavom limita
  4. Nadzor sustava od strane HNB-a
  5. Sudionici NKS-a imaju mogućnost izravnog utjecaja na tijek obračuna
  6. Kategorizacija transakcija
  7. Automatizirana upozorenja

Primjer: Plaćanje između klijenata iste banke: 3. maj plaća 100 kuna Elektromaterijalu

Primjer: Plaćanje između klijenata dvije banke: 3. maj sa računom na Erste banci plaća Končaru 400 kuna sa računom u Zagrebačkoj banci. Početna aktiva Erste banke iznosi 11.000, a Zagrebačke banke 19.000.