Međunarodni platni promet

Rizik platnoga prometa

Nekomercijalni (politički) rizik

1. Klasični nekomercijalni rizik

rat, štrajk, politički nemiri, potres

2. Političko monetarni rizici:

- embargo na plaćanja, moratorij, nemogućnost konverzije lokalne u konvertibilnu valutu (HR izvozi u Keniju u US$, uvoznik iz Kenije mora dobiti odobrenje od svoje CB za takvo plaćanje)

moratorij (odgađanje plaćanja deklarirano u formi zakona)
odgoda plaćanja (dogovor vjerovnika i dužnika)

Komercijalni rizik

Solventnost – stečaj – sudski proces – neuspješno izvršenje sudske odluke(sudski postupak dobiven ali sredstava nema) – nekorisnost provođenja postupka naplate?

Stečaj – dužnik svoje obaveze ne može izvršavat, nad njim se vodi sudski stečaj. Utvrđuje se imovina i obveze te se iz imovine podmiruju obveze. Poduzećem upravlja sud tj. stečajni upravitelj. Vjerovnici se namiruju proporcionalno.

Likvidacija – poduzeće ide u likvidaciju jer su se vjerovnici ili vlasnici tako dogovorili, ili je rok društva istekao, ili je cilj dosegnut, skupština poduzeća je tako odlučila, vjerovnici se plaćaju u cijelosti.

Mogućnosti zaštite od rizika platnog prometa pri ispostavi robe na otvoren račun

1) Kreditno osiguranje: a) osiguravajuća društva, b) HBOR (SID u Slo)

Svatko tko želi da se njegova potraživanja osiguraju mora osiguravajućem društvu predati listu kupaca i dobavljača, na bazi bonitetnih iskaza za svakog partnera osiguravajuće društvo garantira potraživanje do odgovarajućeg iznosa. Ako dođe do štete osiguravajuće društvo plaća garantirani iznos –15% (franšiza). Provjeru boniteta vrše mnoge «detektivske» agencije ( Dun&Bradstreet, poslovnica u Beču – IDOO), nabavljaju izvod iz sudskog registra, poslovna izvješća…

2) Zadržavanje vlasništva nad robom (retention of title)

Latinsko pravo: Pri pokretninama: pravo vlasništva pređe na kupca:

ako postoji dogovor (kupoprodajni ugovor)
kada prodavatelj isporuči robu kupcu ili njegovu špediteru (agentu)

Pri nekretninama – upisom u zemljišnu knjigu

Poslovna praksa je tomu doskočila tako da je u kupoprodajni ugovor dodala klauzulu da prodavatelj zadržava vlasničko pravo nad robom dok se u cijelosti ne isplati dogovoreni iznos.

U slučaju stečaja, stečajnu masu formiraju zalihe, potraživanja, imovina… roba koja je prodana uz «retention of title» može se izuzeti iz stečajne mase.

Osnovni oblici plaćanja u međunarodnom poslovanju

1. Isporuka robe na otvoreni račun (open account delivery)

Prodavatelj od kupca ne zahtjeva instrumente osiguranja plaćanja. Na taj je način izložen političkom i komercijalnom riziku. U takvoj situaciji može:

osigurati potraživanja
zadržati vlasničko pravo nad robom

2. Plaćanja u okviru dokumentarnog inkasa (documentary collections)

Poslovna praksa i Jedinstvena pravila MTK-a (međunarodna trgovačka komora) za inkaso EPI-522 (Uniform rules for collections, ICC, Publ.522, Rev. 1995) poznaju u okviru posla dokumentarnog akreditiva slijedeće financijske klauzule:

a) Dokumenti naprema plaćanju (D/P, documents against payment ili u SAD-u CAD – cash against payment) – stranke u poslu su se dogovorile da će prodavatelj kupcu preko banke isporučiti financijske, robne, transportne i dokumente o osiguranju, ako kupac plati iznos naveden u fakturi.

Pravila uređena 1933. u Ženevi kada je donesena i konvencija o mjenici i čeku; prihvaća je cijela kontinentalna Europa (bivša Jugoslavija, pa sukcesijom i Hrvatska), zemlje bivšeg SSSR-a, Brazil i Japan.

Anglosaksonski sustav (SAD, UK, Indija, Pakistan, Australija, Novi Zeland, Južna Amerika)

- već u 19.st. su imali uređeno čekovno poslovanje.

b) Dokumenti naprema mjeničnom akceptu (D/A, documents against acceptance)

Upotrebljava se analogija D/P klauzule, s tom razlikom da se dokumenti izručuje naprema izvršenom akceptiranju mjenice, na taj način se kreditira kupac (30,60,90 dana)

Kao mjenični iznos upisuje se iznos fakture, dospjelost prema originalnom dogovoru, vrijede zakoni sjedišta vjerovnika

c) Dokumenti naprema mjeničnom akceptu, izručenje dokumenata pri plaćanju mjenice obrađena u EPI-522, ali veoma rijetko u upotrebi

d) Dokumenti naprema neopozivom potvrđenom platnom nalogu (irrevocable confirmed payment order)

Pri upotrebi ove klauzule kupčeva banka prodavatelju robe unaprijed potvrdi da će ona sama isplatiti dogovoreni iznos ako joj prodavatelj dostavi zahtijevane robne, transportne i osiguravateljske dokumente.

Primjer: PAZI na bonitet banke: HR tvrtka izvozi u Nigeriju, dogovor je da se akreditiv otvori Zagrebačke banke ali kupac nije otvorio akreditiv preko ovlaštene banke nego neke nigerijske banke, tvrtka dala nalog ZB da istraži tu banku i otkrilo se da je banka osnovana prije mjesec dana sa temeljnim kapitalom 10.000$

!Ako uvoznik utvrdi da nije zadovoljan robom javlja banci da neće platiti jer je u tijeku reklamacijski postupak!

Rizik prodavatelja-vjerovnika: Postoji rizik da kupac ne otkupi dokumente. Roba ostaje na raspolaganju prodavatelju pri špediteru(troškovi špeditera, osiguranja), a transportni troškovi i troškovi banke su već nastali. Mogućnosti: - vratiti robu (najgore) ili je prodati trećoj osobi.

Primjer: HR poduzeće kupovala jutu iz Indije i prodavalo je kupcu u Njemačkoj. Jednom prilikom Nijemac utvrdio da je roba loše kvalitete (previše vlage) i odbio otkupiti dokumente(tražio da otkupi uz 20% diskont). Tvrtka pisala i pružila mu priliku 7 dana da otkupi dokumente inače će prodati robu drugome – nisu pristali na diskont jer su smatrali da Nijemac samo želi spustit cijenu. Nijemac odbio, poduzeće prodalo drugom, ali uz 15% diskont i onda tužilo Nijemca za nastalu štetu (15% diskont i troškovi). Zatražena arbitraža u Švicarskoj. Arbitraža donijeta u korist HR jer po klauzuli D/P kupac je taj koji je prvi na potezu, on je dužan otkupiti dokumente (pravno preuzeti robu) i tek tada utvrđuje kvalitetu te traži reklamaciju. Sudska praksa - prije nego što su dokumenti otkupljeni svaka reklamacija je preuranjena. Nijemac tvrdi da i dalje neće plaćati da su to sve gluposti. Arbitraža ima težinu pravomoćne sudske odluke prema konvenciji iz New York-a. HR poduzeće odlazi na trgovački sud u Njemačkoj i zahtjeva naplatu tužbe sa računa Nijemca, sud to automatski izvršava. Kupac je izgubio, ali se za buduće zaštitio tako da je poslao svog tehničara kod uvoznika da kontrolira kvalitetu i izdaje certifikat koji izvoznik mora dati banci, ukoliko ne akreditiv postaje nevažeći.

Kod D/A (dokumenti koje treba predočiti: faktura, specifikacija, osiguranje, tovarni list – kao i kod D/P + ispunjena mjenica)

Iznos na mjenici = fakturi,

Dospjelost = po dogovoru

Vjerovnik = prodavatelj (izdavatelj)

Kupac dođe u banku akceptira mjenicu i podigne dokumente, mjenica ide natrag izvozniku.

Mjenica

Riva d.o.o. - prodavatelj (kreditira Chromos kratkoročno)

Chromos d.d. – kupac

Riva ne šalje na otvoreni račun nego Chromos mora akceptirati mjenicu – iznos jednak onom na fakturi

INA d.d. je avalista

Chromosova banka je Zagrebačka banka d.d. Zagreb

Mjesto izdavanja je bitno radi zakona koji se primjenjuje, paziti i na mjesto gdje je mjenica domicilirana (mjesto gdje se nalazi banka koja vrši isplatu) – paying agent

Mjenica se šalje u akcept Chromosu (da stavi svoj potpis) – samostalno ili preko Zagrebačke banke

U trenutku potpisa Chromos postaje glavni mjenični dužnik-akceptni dužnik

Mjenicu u ime tvrtke može potpisati zastupnik tvrtke upisan u sudski registar ili osoba koju je zastupnik pismeno ovlastio da u konkretnom slučaju potpiše mjenicu

Sada su na mjenici 2 potpisa(prodavatelj i dužnik)

Riva zahtjeva od Chromosa da od INE d.d. dobije avalno jamstvo

PER AVAL i mora pisati za koja je dano jamstvo jer inače vrijedi za trasanta što je u slučaju mjenice trasirane po vlastitoj naredbi nelogično.

Svi potpisi na mjenici solidarno odgovaraju

U Hrvatskoj uvjet na naplatu je dužnik ima dovoljno sredstava na svom glavnom računu u banci-domicilijatu ili otvorena kreditna linija kod banke, u ostatku Europe potreban je i pismeni pristanak dužnika da se izvrši isplata (time je dosta nesigurnija naplata). Ukoliko sredstava na glavnom računu dužnik nema banka mu blokira na određeno vrijeme ostale račune, ali prijenos sredstava sa tih računa na glavni račun mora odobriti dužnik, inače ne dolazi do isplate.

Benelux – dopušta da aval može biti dan na posebnoj listi a ne samo na mjenici (Aval par acte separe)

SAD – ne postoji institut avala; ako netko želi garantirati za mjenicu:

ili neka indosira mjenicu na stražnjoj strani
ili izda letter of guaranty

U Americi: Dospjelost mjenice (maturity of bill of exchange (B/E))

at sight
at future fixed or determinable time (na taj način dozvoljeno ono što u Europi nije)

Američki zakon o mjenici ne zahtjeva da riječ mjenica bude napisana kako bi bila valjana, u Europi da. U SAD-u vlastita mjenica – promissory note.

Primjer: Greška sa američkom mjenicom i zaobilaženje uvoznih kvota: Nijemac sa središtem u Munchenu osnovao firmu u sjevernoj Italiji kako bi zaobišao uvozne kvote. Mura u SLO šivala odijela ali ne dokraja sašivena – slali u Italiju, tamo se odijela do kraja sašila, stavljala se etiketa «made in Italy» i izvozila u Njemačku. Kao osiguranje tvrtka u Italiji potpisala mjenicu, a središnjica u Njemačkoj avalirala. Mura je dosta izvozila za Ameriku pa je dala na akcept slučajnu američku mjenicu gdje ne piše naziv mjenica. Propala tvrtka u Italiji, Mura se nije previše brinula jer je znala da ima aval od dobrostojeće središnjice u Njemačkoj. Zaprijetili tužbom, a oni im odgovorili na pola strane da taj dokument nije mjenica jer ta riječ na njoj ne piše.

Ako na mjenici piše ne po nalogu (rekta klauzula) prenosi se cesijom.

Ako smo mjenični vjerovnik moramo preuzeti inicijativu (izdajemo mjenicu trasiranu po vlastitoj naredbi) - u protivnom dužnik bi nas mogao zavlačiti

Za banku se smatra da je ekspert mjeničnog prava – npr. ako nam klijent da mjenicu na engleskom, ne spominje se riječ mjenica, a izdana je u HR, ta mjenica je nevažeća i ako je banka primi odgovarati će vjerovniku.

Primjer: Izvoznik preko švicarske banke izvozio u Iran, izvoznik je tražio da Medina banka u Teheranu da aval na tu mjenicu i takve instrukcije daje švicarskoj banci ( u Iranu je anglosaksonski tip bankarstva – ne poznaju pojam AVALA) – švicarska banka je trebala od Medina banke tražiti letter of guaranty, Medina banka nije stavila aval na mjenicu, uvoznik iz Irana ju je akceptirao i takva se vratila izvozniku koji je vidio da mjenica nije avalirana. Uvoznik iz Teherana nije platio, izvoznik ide na švicarsku banku i pokazuje mjenicu i svoje upute, te traži isplatu štete, švicarska banka plaća štetu jer je trebala znati da u Iranu ne znaju što je aval.

Mjenica koja po dospjelosti nije plaćena vjerovnik mora protestirati. Odnese se mjenica kod javnog bilježnika koji potvrdi da je mjenica bila dana na naplatu, a nije bila naplaćena. To nije potrebno učiniti ako na mjenicu napišemo «bez protesta». Vjerovnik dobiva natrag protestiranu mjenicu, slijedi mjenična tužba. Uvjet za plaćanje avalista je da je mjenica protestirana ili da na njoj piše bez protesta.

Poslovanje s Talijanima: objavljuje njihova trgovačka komora «Boletino per protesti cambiali» ukoliko idete poslovat možete provjerit bonitet partnera.

Što učiniti sa mjenicom?

Možemo je držati do dospijeća u ladici, odlučimo je naplatiti na datum naveden.
Factoring – vjerovnik prodaje svoje mjenično potraživanje pojavljuje se u 2 oblika:

posao eskontiranja – postoji regres
fortfeiting – nema regres

Riva d.o.o. želi potraživanje prije dospjelosti prodati (predmet prodaje je mjenično novčano potraživanje).

Riva d.o.o. ima otvoren račun pri Erste banci i želi joj prodati potraživanje. Banku zanima: kakva je to mjenica i tko je dužnik po toj mjenici – bonitetno ocjenjuje dužnika.

Cijena prodaje = kamatna stopa za takvu vrstu vrijednosnog papira i za taj stupanj boniteta dužnika na novčanom tržištu.

Kamatna stopa: 8% per annum cijena

Troškovi: 0,5% ad valorem

Kamata: 8.000

Ad valorem: 500

8.500 Kn

Riva dobiva 91.500 Kn spot

Mjenica se mora prenijeti na banku. Na stražnjoj strani mjenice se napravi indosament: (umjesto meni platite po naredbi Erste banci d.d., Rijeka, Korzo 10

u Rijeci 15.06.2004.

Riva d.o.o., Rijeka, Pomerio 4

Potpis)

Erste banka plaća Rivi 91.500 Kn na njihov račun, a Riva indosira i fizički predaje mjenicu Erste banci.

Novi mjenični vjerovnik je Erste banka, koja 15. lipnja 2004. predloži mjenicu Zagrebačkoj banci na naplatu.

U međuvremenu se desi da Chromos d.d. ima prazan račun, a avala na mjenici nema – Erste banka protestira mjenicu. Mjenica je od Rive d.o.o. otkupljena s naslova eskontiranja potraživanja – zadržava se pravo uvođenja regresije.

Posao otkupa je posao eskontiranja, diskont je cijena eskontiranja (kamate + troškovi).

Erste banka po izvršenom protestu pozove Rivu da plati 100.000 Kn (regresni dužnik).

Ako tvrtka Riva želi izbjeći takvu situaciju indosament mora zadržavati izjavu «BEZ REGRESA» i tada ide za posao fortfeitinga.

Fortfeiting

Banka preuzima rizik naplate potraživanja, kao i kreditni rizik dužnika. Pored troškova 8% + 0,5% banka zaračunava plaćanje osiguravateljske premije za osiguranje takvog potraživanja.

(umjesto meni platite po naredbi Erste banci d.d., Rijeka, Korzo 10

u Rijeci 15.03.2004.

BEZ REGRESA

Riva d.o.o., Rijeka, Pomerio 4

Potpis)

Primjer: Mali d.o.o. želi uvoziti robu iz Italije i prodavati je u HR, Talijanski izvoznik traži ili avansno plaćanje ili bankarsku garanciju. D.o.o. nema na raspolaganju niti jednu od ovih dviju mogućnosti, odlazi na banku i traži kredit (nema nikakva sredstva osiguranja kredita – nemaju boniteta). Ako banka i dalje želi dati kredit tom d.o.o.–u traži bianco mjenicu sa 2 potpisa: kao trasant se potpisuje d.o.o., a kao avalista direktor d.o.o.-a osobno kao fizička osoba te time odgovara za tražbinu sa svom svojom osobnom imovinom. Pametna banka će prije toga provjeriti što taj direktor ima u svojem vlasništvu – traži da joj se preda javnobilježničku izjavu o raspoređivanju potraživanja (određuje se što pripada kojem supružniku – nema zajedničke imovine). Ako direktor nakon te izjave imovinu prenese na suprugu ili neku 3. osobu kako bi oštetio vjerovnike, takav posao je pravno nevaljao.

Pečat ne može zamijeniti potpis (može ga bilo tko bilo gdje napraviti). Potpis na mjenici treba biti isti kao i na potpisnim kartonima u registru – ako je tamo dan puni potpis svaki drugi je nevažeći (skraćeno ili paraf).

Često nisu isti korisnici računa tvrtke u banci (računovodstvo, financijski direktor) i osoba čiji je potpis pohranjen u registru (npr. predsjednik uprave).

Temeljna načela akreditivnog poslovanja

Akreditiv usko vezan sa incotermsima

Institut se razvio iz prakse, Međunarodna trgovačka komora (ICC) sabrala dobre poslovne običaje i kodificirala ih u akreditivni kodeks. 1933. vrijede u Europi (ne SAD i UK)

1962. godine revizija (nova jedinstvena pravila za dokumentarne akreditive – priključile se i SAD i UK).

158 država posluje po tim pravilima. Pravila se mijenjaju zbog multimodalnog transporta, zadnja revizija 1993.

Izbalansirani interesi kupca i prodavatelja.

U poslu nastupaju najmanje 3 osobe: (1) dužnik – applicant for credit – nalogodavac akreditiva, (2) akreditivna banka (opening, issuing bank) koja otvara Irrevocable documentary credit ili u anglosaksonskom svijetu – letter of credit (L/C), (3) korisnik akreditiva – beneficiary.

Temeljna načela akreditivnog poslovanja;

1)Načelo inkorporacije – potrebno je navesti po kojim pravilima se taj akreditiv sudi (piše sastrane akreditiva). Obično po UCP-500, za akreditive otvorene u okviru SWIFTa.

Kad se sklopi kupoprodajni ugovor, ugovara se i način plaćanja, rokovi, itd. (nije dovoljno samo reći by L/C – treba specificirati pojedinosti)

2) Banke posluju sa dokumentima, ne robom

Korisnik kredita mora priložiti:

Commercial invoice – faktura

Shipper's copy waybill – original tovarnog lista plaćeno unaprijed (freight prepaid)

Insurance policy – policu osiguranja

3) Akreditivni posao je odvojen od osnovnog posla

4) Dokumentarna strogost kontroliraju se samo dokumenti (on their face), a ne stvarno stanje.

Osim 3 subjekta mogu u L/C nastupiti:

Advising bank – obavještajna banka (banka poštar) – nominirana banka – može se pojaviti u više funkcija:

banka poštar – advising bank - obveza je da o otvorenom akreditivu obavijesti korisnika
isplatna banka – paying bank – kontrolira dokumente i isplaćuje iznos korisniku, akreditivna banka se obvezuje da će je rambursirati za isplaćeni iznos
confirming bank – confirmed L/C – L/C potvrđen od strane konfirmirajuće banke da će ona plaćati ako su joj dokumenti predani (koristi se kod plaćanja gdje postoje devizna ograničenja) – This credit is transferable and it is to be confirmed by you.

Konfirmirajuća banka-u SWIFT-u, preuzima obvezu plaćanja mora se dogovorit s akreditivnom bankom kako će je rambursirati, mora ugovorit pokriće obično kontokorentna banka, pa naplaćuje s računa akreditivne banke pri sebi.

Izvozi se u Somaliju, teško da će njihova banka imati dovoljno deviza, tada 3., inozemna banka potvrdi i isplaćuje po dokumentima.

Pravni odnosi među subjektima u akreditivima

Nalogodavatelj i akreditivna banka

Dogovor o načinu pokrića za isplatu akreditiva (novčani polog, kreditna linija, drugi fondovi)

Akreditivna banka i korisnik

Obveza je samostalna i apstraktna u odnosu na osnovni posao, dužna ispoštovati L/C čak iako je nalogodavatelj u stečaju!

Vrste dokumentarnih akreditiva

Svaki je neopozivi od 93 osim ako nije navedeno.

Negocijacijski L/C – ostatak UK, US prakse, pri preuzimanju dokumenata bi kupac davao i mjenicu (ne u službi kreditnog papira) – dokaz da je korisnik po akreditivu iznos primio, dospjelost mjenice «at sight».

Akreditiv s - cash isplatom (at sight)

s odloženom isplatom (deferred) – kreditiranje za određeno vrijeme (npr. nakon 120 dana isplata)
akceptni akreditiv (mjenica)

Opasnost za kupca: kvaliteta robe je loša i pokuša zaustaviti isplatu banke, ali banka isplaćuje – samostalan posao(banks deal with doc. not goods).

Primjer: Uvoznik kupuje pamuk iz Italije, odgoda plaćanja 90 dana, pamuk samo izvana unutra otpad, težina je odgovarala! – To je evidentna pravna zloraba garancije ili akreditiva – SAMO TADA je banka dužna da ne isplati akreditiv.

Budući da kupac ima potraživanje od banke, on ga može forfetirati, banka otkupljuje to potraživanje – prijenos na banku se vrši «odstupom akreditivnog priljeva» (ASSIGNMENT OF PROCEEDS)

Predmet factoringa mogu biti i knjižna potraživanja, a prenose se cesijom (nema regresa).

Akceptni akreditiv

Prodavatelj kreditira kupca, uključena je mjenica kao VP.

Korisnik L/C daje dokumente i priprema mjenicu – javlja se kao remitent i trasant, L/C banka, akceptira mjenicu – trasat, mjenica glasi na iznos L/C

Na dan dospijeća banka pregledava dokumente i ako su skladni honorira ih i akceptira mjenicu korisnika.

Najbolji oblik refinanciranja s prodajom mjeničnog potraživanja (po LIBORU može korisnik prodat takvo potraživanje – najniža kamatna stopa) – potreban akcept dobre banke.

Prijenosni (transferable) L/C

Prvi korisnik ga može prenijeti u korist drugoga.

Primjer: Kako organizirat posao bez korištenja vlastitih sredstava: Organizator posla mala reexport d.o.o. firma u Beču (posjeduju znanje gdje se roba može jeftino kupit i skupo prodat, dobri sa bankama). Kupac u Teheranu traži robu, Bečanin našao prodavatelja u Argentini. Iranac spreman platiti 100, a u Argentini kupuje robu po 80 uz plaćanje L/C. Beč traži od Iranca prijenosni L/C.

Bečanin odlazi u svoju banku gdje je otvoren prijenosni akreditiv Iranca (100), daje nalog za prijenos tog akreditiva u korist Argentinca u iznosu 80, mijenja ime izdavatelja L/C, cijenu po jedinici robe, skraćuje rok nabave.

Kad dođe faktura iz Argentine, reexporter izmjeni iznos i ime na fakturi i šalje preko Bečke banke u Iran – zarađuje 20!

Potrebno za Argentinu: promijeniti korisnika, izdavatelja, smanjiti iznos L/C, cijenu po jedinici i skratiti rok nabave.

Kako bi se mogao prenositi na L/C MORA biti označeno (This credit is transferable).

Pri konosmanu, koristi se brodar s kojim se surađuje izdaje krivi konosman sa port of destitnation za Hamburg, a poslije ga zamjeni sa port of destination Iran.

Koristi se 1 L/C koji se prenosi!

Kupac Teheran Organizator Dobavljač Argentina

otvara trans. L/C BEČ ponuda: prodajem

na 100 ponuda (cijena 100) za 80 po L/C

plaćanje trans. L/C

Back to back L/C – blizak prijenosnom L/C (podakreditiv) – Primjer: Iranac shvati da želimo financirati posao sa njegovim novcem i da smo ustvari samo prekupci, ne daje nam prijenosni L/C i zahtjeva da ga spojimo sa originalnim izvoznikom, a on će nam platiti premiju za posredništvo (5-10%, ali nakon toga on može ostale nabavke vršit bez nas!). Beč ne pristaje na to odlučuje od Iranca primiti neprenosivi L/C, odlazi u svoju banku i predlaže da se otvoreni L/C od Iranaca uzme kao pokriće za otvaranje L/C-a u korist Argentinca, a sve ostalo mora biti kao i kod prijenosnog ( 1. Iranski akreditiv služi kao financijska baza za otvaranje 2. Bečkog L/C-a – u ovaj posao su uključena 2 L/C-a).

Kad dokumenti stignu u BEČ idu za Iran (mijenja se faktura) – banka traži bianco fakture od Bečkog d.o.o.-a sa dozvolom da ih ispune na Iranski iznos ako to organizator posla ne učini banka se na taj način osigurava.

U UCP-500 nisu regulirani L/C-i:

Revolving

Back to back

Red clause

Cirka (about) klauzula – na cijenu ili količinu, znači dozvoljeno odstupanje od +- 10%, ako je nema moguće odstupanje +- 5%, L/C iznos je gornja granica 100%, ne može 105%.

Banka ima rok 7 dana da predložene dokumente ili honorira ili reklamira, ako ih vrati mora ispuniti uvjete:

rok (7 dana)
konkretizirano obrazloženje i navedeni propusti zbog kojih banka vrši reklamaciju
odluka da li banka predlagatelju vraća dokumente ili i čuva za njega (važni imovinski dokumenti, tko posjeduje konosman vlasnik je robe).

Prekluzija (gubitak prava): Ako banka sa zakašnjenjem ili nepravilno reklamira dokumente izgubi svoja prava i dužna je plaćati. Učinak prekluzije vrijedi za akreditivnu i potvrđujuću banku, NE za nominiranu – isplatnu banku.

Prebijanje međusobnih potraživanja

Dopustivo je prebijati samo neposredna (direktna), neosporna i dospjela međusobna potraživanja, NE potraživanja koja su na banku cedirana. Ako banka vidi da ima potraživanja do korisnika L/C ona može odbiti taj iznos od L/C-a. Nalogodavac L/C-a ako ima potraživanja prema korisniku, proda ih banci.

Bankovne garancije

U nacionalnim pravima nisu uređene (osim YU, ČSSR, DDR)

Postale zanimljive 1975. poslovi na bliskom istoku Arapi tražili garancije za dobro izvršenje posla. ICC u Moskvi 1978. predložili jedinstvena pravila za pogodbene garancije – akcesorne garancije, nisu plaćanje na 1. poziv (zbog toga malo korištene)

1992. jedinstvena pravila u Parizu za garancije na 1. poziv

U SAD-u od '75 do '85 ekspanzija petrodolara, izgradnja Bliskog Istoka (raspisuju međunarodne tendere, traže bankovne garancije na 1. poziv). Arapi sami sastavljali garancije na 1. poziv (banka garant se odriče svih prigovora iz prethodnog pravnog posla ili ranijih sudskih sporova)

PAY FIRST ARGUE LATER

SAD banke po EDGE Actu ne smiju izdavat garancije na 1. poziv, taj posao obavljaju osig.društva SAD firme ponudile takve garancije ali ih Arapi odbili – firme stišću banke i one izmišljaju STANDBY L/C (zamjena europske garancije na 1. poziv)

Standby L/C pretpostavlja abnormalnu situaciju (da jedna strana ne ispuni dogovor) dok klasični komercijalan L/C normalno odvijanje posla, instrument plaćanja, a ne osiguranja. L/C isplativ pri predodžbi 2 dokumenta:

Demand for payment
Statement of default (izjava o tome da suprotna strana nije ispunila dogovoreno)

Počinje se koristiti i u Europi, Amerikanci napravili jedinstvena pravila koja su prihvaćena 1998. u Parizu, do tada su se za Standby L/C koristila stara pravila za komercijalne akreditive.

Vrste garancija ovisno o riziku što ga garancija pokriva:

Garancija za stvarnost ponude (tender guarantee)
Garancija za dobro izvršenje posla (performance guarantee)
Garancija za povrat avansa (advance payment guarantee)
Platna garancija (payment guarantee)
Garancija za povrat zadržanog iznosa (retention money guarantee)
Garancija za popravak (warranty guarantee)
Carinska garancija (customs guarantee)
Sudska garancija (juridical guarantee)
Konosmanska garancija (B/L guarantee)

Primjer: Izgradnja autoceste Rijeka-Zagreb, investitor HC, izvođač radova Konstruktor.

Prije javne licitacije HC objavi da potencijalni izvođači kupe od HC-a tehničku dokumentaciju da izrade ponudu (tender). U dnevnim novinama se objavljuje tender da se pošalju ponude. 1. HC zahtjeva garanciju (tender – bid bond) (obično 5-10% vrijednosti posla) – rizik da izvođač ne pristane na uvjete koje je sam ponudio u ponudi, te se natječaj ponovo mora raspisivati.

2. Konstruktor potpisao ugovor, tender garancija prestaje vrijediti, pristaje na rok izgradnje i penale za zakašnjenje, greške itd – to pokriva performance garancija (Konstruktor ju je dužan dati 14 dana od potpisivanja ugovora) – pokrivaju se odštetni zahtjevi što ih HC ima do izvođača ako posao završi sa zakašnjenjem, sa greškom ili ga ne izvrši.

3. Konstruktoru treba avans kako bi se mogao organizirati, dogovor je da HC plaća 10-15% avansa 15-20 dana od potpisa ugovora – avans se daje na račun Konstruktora ako Konstruktor da garanciju za vraćanje avansa (rizik: dobio avans, a ne započinje sa radovima).

4. Radovi su započeli, učinak se mjesečno obračunava i fakturira, sada Konstruktor zahtjeva platnu (payment) garanciju koja pokriva cjelovito plaćanje na vrijeme ispostavljenih faktura.

5. Dolazi do primopredaje Autoceste, sklapa se dogovor: HC zadržava 10% od mjesečnih faktura do kraja poslova, taj iznos se dobiva po isteku garantnog roka. Ako Konstruktor želi te novce odmah MOŽE ali treba dati retention money garanciju da će vratiti tih 10% ako se pojave greške – iz toga HC može naplatiti popravak grešaka.

6. Warranty garancije se pojavljuje kod kupoprodaje robe. Stranke se dogovore oko kvalitete robe. Ako je kvaliteta robe slabija kupac može zahtijevati diskont, vratit robu ili zahtijevat korekcije. Garancija obično pokriva 5-10% cijene robe.

7. Carinska garancija. Strani državljanin uvozi robu u HR ali samo privremeno za izložbu, ako robu natrag ne izveze do datuma X mora platiti carinu, za taj iznos carine daje garanciju.

8. Sudska garancija – strane ulaze u arbitražu, a prije suđenja dogovore se da daju garancije da će platiti ona strana koja izgubi arbitražu.

9. B/L garancija – brodar se obvezuje da će robu prevesti i da će je isporučiti u port of discharge onoj osobi koja se legitimira B/L kao vlasnik (full set of bill of lending)

U praksi često vlasnik nema sve B/L, brodar mu ne izdaje robu već je šalje u javno skladište, izručuje je jedino ako banka vlasnika B/L izda konosmansku garanciju da će isplatiti brodaru vrijednost robe ako se neka treća osoba pojavi s konosmanom i traži robu.

Krca se roba na brod, prvi oficir izdaje konosman (što je bilo ukrcano i u kakvom stanju – bilježi se ako je nešto oštećeno – u tom slučaju izdaje unclean, stale B/L (roba ili ambalaža su oštećene). Banka ne isplaćuje po takvom B/L, nego samo po clean B/L.

Ako je oštećenje maleno izvoznik odlazi do brodara i moli ga da napiše clean B/L, brodar snosi rizik da će morati odgovarati za štetu imaocu B/L – zato traži garanciju koji pokriva mogući zahtjev za odštetu.

Banka može izdati garanciju po jednom od slijedećih pravnih oblika:

akcesorno jamstvo (suretyship)
garancija na poziv
mjenični akcept, aval ili indosament (avalist ima pravo na iste prigovore kao i glavni dužnik)
Standby L/C

Akcesorno jamstvo – institut iz rimskog prava, sudužnik se obvezuje da će plaćati dug glavnog dužnika ako to on ne učini. Atributi:

akcesornost – dijeli sudbinu glavnog dužnika (ako je potraživanje iz osnovnog posla pravno nevaljano onda je i obveza banke ništavna)
subsidijarnost – vjerovnik mora prvo pokušati naplatiti dug od glavnog dužnika (tužba, sud), a tek nakon toga ide na sudužnika
sudužnik ima pravo na sve prigovore iz osnovnog posla prema vjerovniku

Primjer: Uvoznik jute iz Rijeke za proizvođača iz Zagreba je i izvoznik gotovih proizvoda. Uvoz se plaća akreditivom – uvoznik kreditira proizvođača u Zagrebu, uvoznik iz Rijeke za otplatu kredita tražio bankovnu garanciju. Juta došla u Zagreb tamo je pregledali i stavili na raspolaganje zbog loše kvalitete. Zagrebački proizvođač traži od Riječkog uvoznika da reklamira robu kod izvoznika iz Indije, ali odbijaju plaćat kredit jer smatraju da je to povezan posao (ustvari 2 posla, uvoz jedno, a kredit drugo – postoji garancija). Riječka tvrtka odlazi u banku da naplati garanciju, banka ne reagira, odlaze na sud, banka tvrdi da je izdala akcesornu garanciju (imaju pravo na sve pritužbe iz osnovnog posla – dok se reklamacije ne riješi preuranjeno je tražiti isplatu).

Bankovne garancije plative na 1. poziv

Temelje se na cash depozitu

Klauzula «se obavezujemo plaćati na 1. poziv» - znači da se banka odrekla svih prigovora i sudskih intervencija – mora plaćati ako su traženi dokumenti predočeni pravovaljano.

Garancija (bid bond) se sastoji:

preambule,
tenor (što se garantira, koje dokumente treba predočiti),
identifikacijska klauzula (kako identificirati stranke?? Po kojem pravu se sudi)
završna klauzula

Bankovna garancija je važeća ako i nema datuma trajanja tada je rok trajanja do zastare (5 god od izdavanja). Kod L/C mora biti naveden, inače ne vrijedi.

Ako zadnji dan garancije pada na neradni dan valjanost bankovne garancije se prenosi na slijedeći 1. radni dan. Ako banka ne radi zbog više sile (štrajk, pad telekomunikacija, SWIFT-a) korisnik gubi pravo, rok se ne prenosi na 1. radni dan – rizik više sile preuzima korisnik.

U L/C piše «dokumenti do datuma isteka valjanosti moraju biti u našem posjedu». Preporučene pošiljke valjaju kod sudskih poslova, ali ne kod bankovnih.

Pravni odnosi između stranaka iz osnovnog posla

Pametni sami napišu garanciju kao aneks ugovora. Ako smo dužnik izdajemo akcesornu garanciju (isplatu takve garancije lako blokiramo pri banci stavljanjem bilo kakvog prigovora).

Ako smo vjerovnik želimo garanciju na 1. poziv.

Banke kontroliraju samo sukladnost dokumenata kao i kod L/C, ne smije istraživati osnovni posao ima samo 3 dana da donese odluku platiti ili ne.

Ako se radi o «unfair calling» - pravna zloupotreba i banci se da pismeni dokaz da korisnik želi zlorabiti garanciju, banka ima tada pravo ne isplatiti.

Pravni odnosi između nalogodavca i banke garanta

Mali d.o.o. bez kapitala želi bankovnu garanciju (nema VP, nekretnina) – banka traži 100% cash depozit – osigurala se je ako je pozvana na isplatu.

Cijena garancije (administrativni troškovi + odšteta za upotrebu njena dobra imena) – 0,3% kvartalno unaprijed.

Pravni odnosi između banke garanta i korisnika

Kada je izdana na 1. poziv obveza je samostalna, neodvisna od osnovnog posla, obveza banke ostaje čak ako nalogodavac garancije ode u stečaj.

«Simple demand» garancije – njihova operativnost zahtjeva samo 1 dokument – poziv za isplatu – amerikanci nazivaju «suicide L/C»

Dokumentarne garancije – osim zahtjeva za plaćanje traži se i predočenje pismene izjave da suprotna strana nije ispunila svoje obveze (statement of default).

Akcesorna garancija plativa na prvi poziv

- u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj praksi u internom poslovanju je akcesorna, u međunarodnom na 1. poziv

ICC Pariz 1978 član 9b – dokumentacija koju treba po garanciji za vraćanje avansa i dobro izvršenje posla priložiti:1. zahtjev za plaćanje, 2. pravomoćnu sudsku ili arbitražnu odluku da korisnik ima pravo na garantiranu sumu!!! (potrebno je ići na sud ili arbitražu).

Primjer: HR tvrtka izvozi u Libiju odjevnu konfekciju, Libijci došli u HR da kupe konfekciju, izabrali par milijuna $ robe – plaćanje otvoren akreditiv u Švicarskoj banci. Švicarska banka daje letter of intent da otvori akreditiv za HR. Dogovorili se za cijenu, plaćanje i rokove nabave (vezani penali 0,5% vrijednosti posla po tjednu kašnjenja – pokazatelj datum na konosmanu).

Libijci tražili za penale bankovnu garanciju (performance guarantee za penale). ZABA izdala performance bond za HR tvrtku u ime Libijaca (po pravilima ICC Pariz 1978 član 9b). Ako dođe do zakašnjenja i Libijci žele naplatiti garanciju od ZABE, morali bi predočiti pravovaljanu sudsku odluku.

ICC Pariz 1992 član 20a – svaki zahtjev za isplatu mora biti pisan i mora sadržavati:1. pismenu izjavu koja kaže da nalogodavac garancije nije ispunio svoju obvezu i 2. objašnjenje što točno nije ispunio.

Inkorporacijska klauzula u garanciji – po kojim se pravilima presuđuje u određenoj garanciji npr. ICC No 458 1992. (garancija plativa na prvi poziv)

Što ako taman pred prestanak valjanosti garancije korisnik traži od banke EXTEND VALIDITY OR PAY!

Može se desiti da kupac nije stigao provjeriti da li je sve u redu sa robom, a ne želi izgubiti garanciju.

Do 1992. sudska praksa je govorila da je to pokušaj pravne zloupotrebe garancije i da banka ne treba plaćati po takvom zahtjevu.

Od 1992. ako je banka primila takav zahtjev: 1. mora obavijestit nalogodavca, 2. suspendirati plaćanje na razumni rok da se nalogodavac odluči hoće li ili ne prihvatiti produženje roka.

Ako po isteku razumnog roka (7 dana) banka ne primi odobrenje za produženje roka od nalogodavca MORA isplatiti. Upravo suprotno od pravila do 1992. Za period od tih 7 dana ne isplaćuju se kamate.

Standby akreditiv

SAD banke po EDGE Actu ne smiju izdavat garancije na 1. poziv, taj posao obavljaju osig.društva. SAD banke izmišljaju STANDBY L/C (zamjena europske garancije na 1. poziv)

1. Demand for payment

2. Statement of default (izjava o tome da suprotna strana nije ispunila dogovoreno)

Od 80' postoje 2 vrste akreditiva : 1. Komercijalni L/C (pretpostavlja normalno odvijanje posla – instrument platnog prometa)

2. Standby L/C (pretpostavlja abnormalnu situaciju – instrument osiguranja)

Primjer: SFRJ se raspala, SLO imala po cijelom svijetu tvrtke koje su plasirale robu - izvoz na tuđa tržišta. Tvrtka u New Yorku kupovala tekstil u SLO od Mure i prodavala u SAD. Dobava na otvoren račun, plaćanje s odgodom 60 dana (bez akreditiva, garancija…). Ta tvrtka u New Yorku imala troškove (špediter, skladišta…) koje je financirala revolving kreditom, kao pokriće služila je garancija Jugobanke Beograd koja je bila priznata u svijetu. Po raspadu YU i nastanku country riska (rizik moratorija, kovertibilnost valute) SAD banka tražila ili vratite kredit ili dajte drugu garanciju. Išlo izaslanstvo Mure u LBS u New Yorku (tražili kredit 1 mln $ za obrtni kapital, a za pokriće kredita nudili garanciju matice LBS-a u Ljubljani. Tvrtka kćer ne želi primit garancije svoje tvrtke matice zbog country riska – traže garanciju zapadno europske banke, a Mura nije imala takvu mogućnost). Slijedeći dan otišli u Chemical Bank ispričali im istu priču, ali im nisu ponudili garanciju LBS Ljubljana nego «Težaške kreditne banke Trst» koja je kasnije propala, ali gdje su imali devizne depozite (netransferirana dobit Slo poduzeća iz inozemstva) – mogu dati dio tih depozita kao zalog za garanciju, te to nude Chemical banci.

Chemical bank provjerila bonitet TKB Trst i utvrdila je u redu za garanciju od 1 mln$ (garancija se izdala na iznos 1,1 mln$, rok trajanja 13 mjeseci).

Pošto u SAD-u ne postoji garancija na 1. poziv Chemical bank nalaže Muri da otvore standby L/C na 1,1 mln$ na 13 mjeseci u korist Chemical Bank New York. Standby L/C plativ po predočenju:1. zahtjev za plaćanje (demand for payment), 2. pisana izjava da tvrtka kćer Mure nije vratila kredit (statement of default).

(još se mogu tražiti dokumenti koje korisnik lako sam može proizvesti npr.: kopija trgovinske fakture (ne original – on je kod kupca), nenegocijabilan (kopija) konosman).

1983. – predzadnja revizija za komercijalne dokumentarne akreditive ( u 1. i 2. članu spominju se standby L/C – ista pravila se primjenjuju na njih kao i za komercijalne)

1993. zadnja revizija dokumentarnih akreditiva (standby L/C nisu posebno uređeni).

Amerikanci sami kodificiraju pravila, dolaze u Pariz i uspijevaju u tome da ih ICC 1998. prihvati kao svoja.

Standby L/C sude se ili po: - 1998 – ISP (International Standby Practices)

- 1993 – UCP 500 (pravila za komercijalne L/C)

Da bi se sudila po ovim propisima to u tekstu mora biti i navedeno (Subject to ISP/98).

Vrste Standby akreditiva

1. Bid bond standby – upotrebljava se u fazi predaje ponude i uspješno zamjenjuje garanciju za stvarnost ponude (tender guarantee).

2. Performance standby – osigurava povrat iznosa šteta zbog neispunjene ugovorne obveze i zamjenjuje garanciju za dobro izvršenje posla (performance guarantee).

3. Advance payment standby – instrument osiguranja za vraćanje avansa i zamjenjuje garanciju za vraćanje avansa (advance payment guarantee).

4. Financial standby – instrument osiguranja povrata kredita

5. Warranty/Retention money standby – zamjenjuje garanciju za popravak grešaka, odnosno za vraćanje zadržanih iznosa.

6. Commercial standby – kako bi pojednostavili poslovanje Amerikanci su njime zamijenili tradicionalni komercijalni akreditiv i njegovu dosta strogu formu. Ako se posluje po UCP 500 korisnik je suočen sa tim da mora ispunjavati stroge propise koje i kako moraju izgledati dokumenti što ih predaje: - trgovačka faktura,

- konosman (ako je unclean ili «krcano na palubu»(on deck) – banke ne primaju),

- polica osiguranja,

- težinski certifikati,

- certifikati kvalitete…

Posebnost njegove uporabe u okviru ISP/98 je u tomu što ISP/98 za razliku od UCP-500 ne sadrži stroga pravila glede kontrole pojedinih akreditivnih dokumenata. Banka prima dokumente kako su priloženi (u skladu sa naputkom nalogodavca akreditiva), bez strogih pravila oko sadržaja i izgleda tih dokumenata, jedino moraju odgovarati po vanjskom izgledu (on their face) i biti u skladu sa rokovima i uvjetima akreditiva (terms and conditions). Dodatne dokumente banka ne pregledava niti ih uvažava. Zahtjev za plačanje mora biti dan na jeziku kojim je pisan standby akreditiv, svi drugi dokumenti mogu biti na drugim jezicima. Dokumenti su akreditivno sukladni ako:

ako posjeduju odgovarajući naziv (appropriately titled)
ako služe namjeni za koju su izdani (serve the function of that type of document)

Primjer: Željezara Sisak kupi konstrukcijsko željezo u Ukrajini FOB – Crnomorska luka. Ukrajinci ukrcaju željezo, a brodar izdaje konosman u Odesi na ćirilici – Švicarska banka takav konosman ne bi prihvatila po komercijalnom akreditivu. Zbog tog razloga Željezara Sisak otvara standby akreditiv po ISP/98, a za konosman upućuju naredbu «as presented».

Postavlja se pitanje kako kontrolirati količinu – poslali su tehničara u Odesu koji kontrolira utovar i izdaje certifikat koji korisnik mora priložiti banci uz ostale dokumente kako bi podignuo novac. – Pokrivaju se isti rizici kao i kod bankovne garancije.

Vrste standby akreditiva glede na rok i način honoriranja dokumenata:

Akreditiv za cash transakcije: Standby plativ na pogled (at sight)

Akreditivi za kreditne operacije: 1. Akreditiv sa odloženim plaćanjem (deferred payment)

2. Akceptni akreditiv (by acceptance of a draft) – uz dokumente, nalogodavac akreditiva šalje i mjenicu koju akceptira banka – najelegantniji način refinanciranja osnovnog posla; bilo sa osnove eskontiranja ili forfetiranja)

3. Negociacijski standby (by negotiation) - mjenica je trasirana na nalogodavca, služi kao potvrda plaćanja

ISP/98 ne uređuju:

Back to back standby

Revolving standby

Obveza izdavatelja standby akreditiva je:

Neopoziva – postaje sa danom njegovog izdavanja

Neovisna – od pravnog odnosa između banke i nalogodavca (stečaj, reimburs)

Dokumentarna – glede na vrstu i broj propisanih dokumenata koje banka provjerava samo «on their face» (rizik falsifikata snosi nalogodavac).

Osnovne stranke u akreditivnom poslu:

nalogodavac (applicant)
akreditivna banka (issuer)
korisnik (beneficiary)

Osim ovih osoba u akreditivnom poslu se mogu još pojaviti:

drugi akreditivni korisnik (transferee beneficiary), ako je akreditiv prenesen
novi vjerovnik (assignee), po odstupu očekivanog priljeva od akreditiva

Banke u akreditivnom poslu:

akreditivna banka (issuing bank)
avizirna banka (advizing bank)
potvrđujuća banka (confirming bank)
ovlaštena – nominirana banka (nominated bank) koja može nastupiti kao isplatna banka (paying bank) ili kao transferna banka (transfering bank).
reimbursna banka (reimboursing bank)

Automatski amandman po ISP/98 – ukoliko u akreditivu piše «subject to automatic amandman» nalogodavac može promijeniti akreditivni iznos, rok valjanosti ili bilo koju drugu stavku u akreditivu bez pristanaka korisnika. Mora biti navedeno na što se točno odnosi automatski amandman. Potreba je i izjava u akreditivu «prethodno suglasje korisnika nije potrebno».

Ako u akreditivu takve klauzule nema za svaku promjenu potrebno je suglasje korisnika, djelomično suglasje se smatra nevažećim.

Rok valjanosti standby akreditiva

Ukoliko rok nije naveden akreditiv je nevažeći. (Kod garancije do zastare)

Zahtjev za plaćanje mora biti predan banci pred istekom zadnjeg dana naznačenog roka.

Utjecaj više sile na rok valjanosti

Prema ISP/98 u slučaju da zadnji dan roka valjanosti zahtjeva za plaćanje banci nije moguće predložiti IZ BILO KOJEG RAZLOGA (uključujući i višu silu) zadnji se dan roka valjanosti automatski produžuje na 30. kalendarski dan od dana kada banka ponovo započne normalno poslovanje – puno bolje za korisnika (pri garancijama i komercijalnim akreditivima rizik više sile snosi korisnik).

Datum slanja preporučene poštanske pošiljke nije relevantan i ne uzima se u obzir.

Zahtjev «Produžite rok ili platite» (Extend validity or pay) - kupac nije stigao provjeriti da li je sve u redu sa robom ili radovi još nisu završeni, a ne želi izgubiti garanciju.

Tako formulirani zahtjev smatra se kao zahtjev za plaćanje koji uključuje suglasje korisnika akreditiva. Banka ima 7 dana (vrijeme za kontrolu zahtjeva) da standby akreditiv produži, ako ga ne produži dužna je plaćati, UCP-500 nemaju sličnog pravila, a pri garancijama banke imaju 3 dana za donijeti odluku.

Banka ima rok 7 dana da predložene dokumente ili honorira ili reklamira, ako ih vrati mora ispuniti uvjete:

rok (7 dana)
obavijestiti korisnika o reklamaciji telekomunikacijskim sredstvom
konkretizirano obrazloženje i navedeni propusti zbog kojih banka vrši reklamaciju

Prijenos standby akreditiva

Prenošljivost standby akreditiva mora biti u akreditivu izričito dozvoljena.

Ako je standby akreditiv označen kao prenosiv vrijedi:

dozvoljen je višestruki vertikalni prijenos akreditiva (multiple transfers). Po UCP-500 komercijalni akreditiv može se prenositi samo jednom.
Zabranjen je višestruki horizontalni prijenos akreditiva (partial transfers). Po UCP-500 komercijalni akreditiv se može prenositi na taj način.

Odstupanje očekivanog priljeva (assignment of proceeds)

Ovaj institut dolazi do izražaja pri forfetiranju akreditivnih potraživanja.

Po ISP/98 za odstupanje očekivanog priljeva potrebno je suglasje akreditivne ili nominirane banke (acknowledgement of assignment), dok po UCP-500 ono nije potrebno. Isto tako po ISP/98 za razliku od UCP-500 djelomično odstupanje akreditivnog priljeva nije dozvoljeno.

Platni promet - EKONOMIJA i BANKARSTVO

Financijsko pravo