Novi sustav platnog prometa

PLATNI PROMET U HRVATSKOJ

  • Platni promet prešao je u isključivu nadležnost depozitnih institucija.
  • Nositelji poslova platnog prometa u zemlji su Hrvatska narodna banka i banke.
  • Jedino te institucije mogu obavljati poslove platnog prometa koji su definirani Zakonom.
  • Iznimno, gotovinske platne transakcije fizičkih osoba obavlja Hrvatska pošta u ime i za račun  Hrvatske poštanske banke, a može ih obavljati i u ime i za račun drugih banaka.
  • Obavljanje svih ili pojedinih poslova platnog prometa Hrvatska narodna banka, odnosno banka može, na temelju ugovora, povjeriti drugoj, servisnoj instituciji da ih obavlja u njezino ime i za njezin račun.
  • Račune za obavljanje platnog prometa sudionicima otvaraju i vode banke.
  • Poslovni subjekt(pravna osoba, tijelo državne vlasti, tijelo državne uprave, jedinica lokalne samouprave, jedinica područne - regionalne samouprave i fizička osoba koja obavlja registriranu djelatnost u skladu s propisima) može u banci otvoriti račun za redovno poslovanje, račune svojih organizacijskih dijelova i račune za posebne namjene.
  • Računi organizacijskih dijelova tvrtke i računi za posebne namjene sastavni su dio računa za redovno poslovanje tvrtke i banka ih otvara pod uvjetom da tvrtka ima otvoren račun za redovno poslovanje u istoj banci.
  • Tvrtka može prema svom izboru imati otvorene račune kod više banaka.
  • Kod jedne banke tvrtka može imati otvoren samo jedan račun za redovno poslovanje i po jedan račun za svaki organizacijski dio, te više računa za posebne namjene.
  • Tvrtka može imati otvoren devizni račun samo u banci u kojoj ima otvoren kunski račun za redovno poslovanje, a sredstva može oročiti samo u banci u kojoj ima otvoren račun za redovno poslovanje.
  • Radi osiguranja izvršenja naloga za plaćanje obveza po svim računima tvrtke i prema propisanom redoslijedu plaćanja, tvrtka koja ima više od jednog računa za redovno poslovanje, dužna je odrediti svoj glavni račun.
  • Na glavnom računu se izvršavaju nalozi za plaćanje zakonskih obveza i javnih prihoda, nalozi za naplatu vrijednosnih papira i instrumenata osiguranja plaćanja te nalozi s naslova izvršenja sudskih odluka i drugih ovršnih isprava.
  • Nalozi za plaćanje zakonskih obveza i javnih prihoda, vrijednosni papiri, instrumenti osiguranja plaćanja, sudske odluke i druge ovršne isprave trebaju glasiti na račun platitelja koji je on odredio za izvršenje tih plaćanja.
  • Poslovni subjekt koji na glavnom računu ima evidentirane nenamirene obveze, ne može otvoriti račun za redovno poslovanje u drugoj banci.
  • Plaćanja preko računa sudionika platnog prometa obavljaju se na temelju naloga za plaćanje.
  • Nalog za plaćanje na teret računa platitelja na temelju ugovornih ovlasti dobivenih od platitelja može zadati samo banka.
  • To znači da je ukinut u praksi vrlo raširen način plaćanja putem naloga za naplatu (obrazac broj 43.) koji su na temelju ugovornih ovlasti na teret računa platitelja ispostavljali i na naplatu podnosili vjerovnici.
  • Ako na računu za redovno poslovanje ima evidentirane nenamirene dospjele obveze, tvrtka ne može obavljati obračunsko plaćanje (uključujući kompenzaciju).
  • Izvršavanje naloga za plaćanje zakonskih obveza i javnih prihoda, naloga vjerovnika na osnovu dospjelih vrijednosnih papira i instrumenata osiguranja plaćanja vrši se iz sredstava i na deviznim računima platitelja koji su otvoreni u bankama, a ne samo iz sredstava na svim kunskim računima.
  • Ako na računima platitelja nema dovoljno sredstava za izvršenje ovih naloga, a platitelj ima otvorene račune kod drugih banaka, banka koja vodi račun platitelja na koji glase nalozi za plaćanje upućuje zahtjev drugim bankama za blokadu kunskih i deviznih računa platitelja koji se vode u tim bankama.
  • Time se onemogućava blokada računa u jednoj banci i istodobno plaćanje preko računa u drugoj banci, tj. onemogućuje se raspolaganje sredstvima na svim računima sudionika dok se ne namire evidentirane nenamirene obveze.
  • Platitelj je dužan prvi radni dan nakon primitka obavijesti od banke o blokadi računa dati nalog za prijenos sredstava s blokiranih računa na njegov račun na kojem su evidentirani neizvršeni nalozi za plaćanje.
  • Time se omogućuje platitelju da sam odredi račun i sredstva iz kojih će se izvršiti evidentirane nenamirene obveze.
  • Ako tvrtka na dan isteka ugovora o oročenju sredstava kod banke ima na računu evidentirane nenamirene obveze, banka ne može produžiti ugovor o oročenju sred­stava, već je dužna na dan isteka ugovora o oročenju sredstva doznačiti na glavni račun tvrtke.
  • Ako su na računu poslovnog subjekta eviden­tirane nenamirene obveze neprekidno 60 dana, banka o tome izvješćuje Ministarstvo financija -Poreznu upravu, koja u roku 30 dana od primitka obavijesti predlaže pokretanje stečajnog postupka protiv poslovnog subjekta.
  • Namjera je ovih odredbi rješavati pitanje nelikvidnosti odmah i ne dozvoliti dugotrajne neprekidne blokade.
  • FINA je univerzalni pravni nasljednik Zavoda za platni promet.
  • Ona je "agent" države koji u ime i za račun države obavlja različite vrste usluga, prvenstveno namijenjenih servisiranju sustava javnih financija.
  • FINA obavlja usluge u ime i za račun komercijalnog bankarstva, čime se omogućuje sigurna i efikasna transformacija platnog prometa u zemlji.
  • FINA vodi račune i obavlja platni promet (bilo sav ili određeni dio) isključivo temeljem ugovora s HNB-om i bankama, u njihovo ime i za njihov račun.
  • Ovisno o načinu i obujmu poslova koje obavlja za klijente banke suradnja FINA-e i banaka svodi se na tri modela suradnje.
  • Prvi model suradnje podrazumijeva puni model kojim banka povjerava FINA-i obavljanje svih poslova platnog prometa za sve ili dio svojih klijenata.
  • Osnovno je obilježje ovog modela da FINA u ime i za račun banke vodi račune njenih klijenata i obavlja platni promet po tim računima. Računi klijenata banke vode se po Planu računa za banke, u sustavu platnog prometa banke u FINA-i.
  • Drugi model suradnje podrazumijeva poslove i način njihova obavljanja jednak prvom modelu uz mogućnost da dio poslova platnog prometa i za dio svojih klijenata obavlja sama banka korište­njem servisa FINA-e implementiranih u poslov­noj mreži banke.
  • Kao i u prvom modelu računi klijenata banke vode se u sustavu platnog prometa banke u FINA-e, po Planu računa za banke.
  • Treći model suradnje je model gdje račune klijenata vodi banka u svom sustavu a FINA obavlja samo određene poslove platnog prometa za sve ili dio njenih klijenata.
  • Za klijente banke FINA obavlja uplate i isplate gotovog novca te primitak, kontrolu i obuhvat  podataka s naloga platnog prometa i njihovo prosljeđivanje u banku na izvršenje.
  • Ovaj model podrazumijeva u FINA-i samo kolekciju naloga za plaćanje, dok se izvršenje naloga obavlja u banci.
  • Subota je tekući obradni dan za sve gotovinske naloge, naloge za međubankovna plaćanja i naloge za unutarbankovna plaćanja između računa u FINA-i i računa u banci te se i u subotu obavlja kompletna obrada, uključujući knjiženja po računima sudionika i izradu Izvadaka o promjenama i stanju na računima sudionika.

PRIJENOS RAČUNA IZ FINA-e U BANKE S KOJIMA JE UGOVORENA SURADNJA PO PRVOM I DRUGOM MODELU

  • Banke koje s FINA-om ugovaraju prvi ili drugi model suradnje upućuju klijente na zatvaranje  postojećih računa u FINA-i i otvaranje računa u banci koji se nastavlja voditi u FINA-i u ime i za račun tih banaka.
  • Banke dostavljaju klijentima zahtjev za otvaranje računa u banci s izjavom o statusu računa,  zahtjev za zatvaranje računa u FINA-i, ugovore i obrasce prijave potpisa.
  • FINA otvara novi račun kli­jentu u sustavu banke u FINA-i, ili račun otvara banka sama i predaje ga na vođenje FINA-i.
  • Za banke po ovim modelima FINA vodi račune njihovih klijenata u svom sustavu u ime i za račun ba­naka i po planu računa za banke.
  • FINA obavlja sve ostale poslove platnog prometa za klijente ovih banaka:
  • primitak i kontrolu ispravnosti naloga za gotovinska i bezgotovinska plaćanja,
  • obuhvat podataka s naloga za plaćanje,
  • knjiženje po računima klijenata,
  • izvješćivanje klijenata banke o stanju i promjenama na računu,
  • izvješćivanje banke,
  • rješavanje reklamacija u ime i za račun banke, i
  • arhiviranje naloga za plaćanje i ostale dokumentacije platnog prometa.
  • Gotovinske isplate se obavljaju do visine pokrića na obračunskom računu za gotovinu banke u FINA-i i do visine pokrića na računima klijenata banke.
  • Sve informacije i izvješća iz platnog pro­meta prezentiraju se klijentima banke pod identitetom    banke.

PRIJENOS RAČUNA IZ FINA-e U BANKE S KOJIMA JE UGOVORENA SURADNJA PO TREĆEM MODELU

  • Banke iz ovog modela su se opredijelile za različite načine prijenosa računa iz FINA-e u banke.
  • Većina banaka s kojima je ugovorena suradnja po trećem modelu obavlja otvaranje računa klijentima u svojim sustavima na temelju propisane dokumentacije koju im isti podnose.
  • FINA za banke s kojima je ugovorena suradnja po trećem modelu posreduje kod otvaranja računa u banci.
  • Banke čijim klijentima FINA u njihovo ime i za njihov račun obavlja isplate gotovog novca, dužne su za te isplate osigurati gotov novac na posebnom obra­čunskom računu za gotovinu banke u FINA-i.
  • Na tom računu evidentiraju se sve isplate klijentima banke i uplate gotovog novca u korist računa klijenata banke izvršene na blagajnama FINA-e ili putem dnevno noćnih trezora.
  • Za klijente svih banaka s kojima je ugovorena suradnja po trećem modelu, nalozi za bezgotovinska plaćanja ispostavljeni na teret računa u banci zaprimaju se u FINA-i do 14 dana prije datuma izvršenja i na datum primitka obuhvaćaju u obradni sustav.
  • Kod primitka i obuhvata podataka s naloga za bezgotovinsko plaćanje ne obavlja se provjera pokrića, već se obuhvaćeni podaci dostavljaju u banku na daljnje postupanje.
  • Klijenti banaka mogu povući svoje naloge za plaćanje predane u FINA-u unaprijed, i to do 16,00 sati radnog dana koji prethodi datumu izvršenja, podnošenjem Zahtjeva za povlačenje naloga u FINA-i. Na datum izvršenja nalog je neopoziv i ne može se povući.
  • U FINA-i se ne obavlja primitak osnova za naplatu niti naloga koje na teret računa klijenata banke podnose njihovi vjerovnici. Oni se podnose na izvršenje u banku (obračunski ček, mje­nica, zadužnica, ovršna rješenja i dr.).
  • Klijenti banke s kojom je ugovorena suradnja po trećem modelu podnose zahtjev za rješavanje reklamacije FINA-i po nalozima koji su inicirani u FINA-i, i koje FINA arhivira u ime banke, ali i po nalozima iniciranim u banci.
  • FINA je temeljem ugovora s bankom dužna riješiti reklamaciju klijenta u roku 8 dana.
  • U FINA-i se gotovinski plat­ni promet - uplate i isplate po računima klijenata ba­naka obavlja s tekućim datumom za čitavo vrijeme rada sa strankama.
  • Pod tekućim datumom do kraja radnog vremena sa strankama se primaju i provode nalozi za unutar-bankovna bezgotovinska plaćanja po računima u sustavu banke u FINA-i.
  • Nalozi za međubankovna plaćanja za izvršenje istog dana primaju se i izvršavaju u sustavu banke u FINA-i (za klijente banaka iz modela I i II) ili u banci (za klijente banke iz modelaIII), u vremenu od 08,00 do 12,30 sati.
  • Ugovor o obavljanju poslova platnog prometa sudionik sklapa s bankom i banka je odgovorna sudioniku za izvršenje njegovih platnih transakcija.
  • Naknadu za usluge platnog prometa sudionik plaća banci i po njenom cjeniku, iako za banke iz modela I i II obračun i naplatu naknade te ispostavljanje računa za naknadu pod identitetom banke vrši FINA, u ime i za račun banke.
  • FINA je temeljem ugovora s bankom odgovorna za obavljene poslove, ali ne sudioniku već banci.
  • O odabiru banke u kojoj će otvoriti račun, ovisi gdje će sve sudionik moći obavljati svoje poslovanje: samo u banci, samo u FINA-i, ili i u banci i u FINA-i.
  • O odabiru banke ovisi i obujam usluga koje će sudionik moći obaviti u FINA-i, kao i način na  koji će FINA pružati usluge sudionicima, klijentima banaka.
  • U svakom slučaju sudionik ima mogućnost izbora, i to je jedna od bitnih prednosti koju je donijela reforma platnog prometa u Hrvatskoj.
Pretplati se na: Postovi (Atom)