Platni
promet podrazumijeva
se sva plaćanja između sudionika platnog prometa. Sudionici u
platnom prometu su domaće i strane pravne i fizičke osobe.
Plaćanjem
se određena imovina izražena u svoj novčanoj protuvrijednosti
prenosi s dužnika na vjerovnika.
- Dobro organizirani platni promet znači ekonomično, brzo i sigurno izvršavanje zadanih plaćanja, osigurava gospodarstvu nesmetano odvijanje procesa reprodukcije te kvalitetnije praćenje poslovanja klijenata banke obavljanjem poslova platnog prometa.
- Platni promet utječe na likvidnost cjelokupnog gospodarstva. Ako bi došlo do zastoja u plaćanjima jednog sudionika u platnom prometu, to bi automatski dovelo i drugog sudionika u poziciju da niti on ne može platiti svoje obveze.
- Također, utječe i na cjelokupno poslovanje banke koja obavlja poslove platnog prometa budući da ona tada može uvidjeti s kakvim klijentom posluje, hoće li imati problema s naplatom kreditnog potraživanja, hoće li to utjecati na njenu likvidnost te naposljetku koliko će profita ostvariti po poslovima koje obavlja za klijente.
Poslovi
platnog prometa su:
- otvaranje i vođenje računa
- vođenje registra računa sudionika
- primitak i provjera ispravnosti naloga za plaćanje
- obrada podataka iz naloga za plaćanje
- obavljanje uplata i isplata gotovog novca
- knjiženje platnih transakcija na računima
- slanje i primitak platnih transakcija u sustave za obračun međubankovnih plaćanja
- vođenje evidencije o redoslijedu plaćanja
- izvještavanje imatelja računa o stanju i prometima na računima
- pohrana i čuvanje dokumentacije
Oblici plaćanja
Plaćanje
između sudionika platnog prometa obavlja se bezgotovinskim,
gotovinskim i obračunskim putem.
Bezgotovinsko plaćanje
Bezgotovinsko
plaćanje je prijenos sredstava s računa platitelja na račun
primatelja.
Gotovinsko plaćanje
Gotovinsko
plaćanje je izravna predaja gotovog novca između sudionika, uplata
gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa.
Uplata
i isplata gotovog novca sa i na račun inicira se nalogom za
plaćanje. Za gotovinske i negotovinske transakcije fizičkih osoba
kojima je vrijednost 105.000 kn ili veća, banka je dužna
obavijestiti Ured za sprečavanje pranja novca.
Maksimalni
iznos koji pravna osoba može isplatiti drugoj pravnoj osobi u
gotovini iznosi 5.000 kn.
Isplate
gotovine pravnih osoba građanima regulirane su propisima o porezu na
dohodak
Nalog
za uplatu gotovog novca na račun može se podnijeti svim bankama,
bez obzira gdje se vodi račun u korist kojeg se obavlja uplata.
Nalog
za isplatu gotovog novca s računa podnosi se banci koja vodi račun
platitelja.
Obračunsko plaćanje
Obračunsko
plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja i
između sudionika bez uporabe novca.
Obračunsko
plaćanje obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom,
preuzimanjem duga te drugim oblicima međusobnih namjera obveza i
potraživanja.
Poslovni
subjekt ne može obavljati obračunsko plaćanje ako na računu za
redovno poslovanje ima evidentirane nenamirene dospjele obveze.
Domaći platni promet
- Domaći platni promet podrazumijeva sustav plaćanja između sudionika platnog prometa istog državnog područja. Prema Zakonu o platnom prometu u zemlji pod domaćim platnim prometom se podrazumijevaju sva plaćanja u kunama između sudionika u platnom prometu.
- Pod platnim se prometom podrazumijevaju i plaćanja u drugim valutama između sudionika u platnom prometu, ako je zakonom tako određeno.
Ovlaštene
osobe za obavljanje platnog prometa
- Poslove platnog prometa obavljaju:
- Hrvatska narodna banka za račune banaka i državnu riznicu i
- banke za poslovne subjekte i fizičke osobe.
- Nedepozitne institucije mogu, na temelju ugovora, poslove platnog prometa obavljati samo u ime i za račun depozitnih institucija.
Cilj
platnog prometa u zemlji je uspostaviti:
- bolje upravljanje likvidnošću banke i njezinih komitenata te likvidnošću cjelokupnog bankovnog sustava;
- potpuna implementacija instituta dvostrukog pokrića i minimiziranje sustavnog rizika u platnom prometu;
- ukidanje monopola u platnom prometu i pojeftinjenje usluge platnog prometa;
- uspostava modernog sustava platnog prometa, koji je zasnovan na preporukama EU-a.
Model
platnog sustava
Platni
sustav u Hrvatskoj je ostvaren u tri razine.
- Prva je razina unutar pojedinačne poslovne banke, koja obavlja plaćanje i namirenje između svojih klijenata.
- Karakteristike internog
platnog prometa:
- interne naloge banka može provesti trenutno – oduzimanjem iznosa naloga s računa dužnika i knjiženjem u korist transakcijskog računa vjerovnika, sve u okviru svog sustava,
- vjerovnik odmah potom može raspolagati tim sredstvima,
- upravljanje likvidnošću je lakše koliko raste udio transakcija internog platnog prometa u ukupnom broju.
- Druga je razina obračun u Nacionalnom klirinškom sustavu (NKS) preko kojeg se banke međusobno namiruju za plaćanja svojih komitenata, koji su deponenti druge banke.
- Direktni su sudionici u obračunu preko Nacionalnog klirinškog sustava banke i Hrvatska narodna banka, a sudionik još može biti institucija koja posreduje u obavljanju poslova platnog prometa, institucija koja obavlja poslove platnog prometa u ime i za račun banke i pravna osoba koja, na temelju posebnog ovlaštenja direktnog sudionika, dostavlja naloge za platne transakcije u Nacionalni klirinški sustav radi obračuna.
- Nacionalni klirinški sustav (NKS) služi prvenstveno za razmjenu transakcija s prosječno malim iznosom po neto načelu. Unutar sustava nalozi se skupljaju i nekoliko puta na dan se vrši njihova namira tako da se izvršava samo neto plaćanje između dvije strane.
- Treća je razina Hrvatski sustav velikih plaćanja.
- Hrvatskog sustava velikih plaćanja (HSVP) je sustav za izvršenje međubankovnih plaćanja i evidentiranja na računima za namirenje banaka i štedionica kod HNB-a u realnom vremenu po bruto načelu. U plaćanju preko HSVP-a plaćanje se izvršava samo ako banka platitelj ima na svom računu sredstva za njegovo izvršenje.
- Preko HSVP se razmjenjuju platne transakcije čiji je prosječni iznos visok, transakcije se izvršavaju u realnom vremenu (odmah) po bruto načelu (bez međusobnih prebijanja).
- Klirinški promet zasniva se na kompenzaciji međusobnih potraživanja sudionika platnog prometa. Za obavljanje klirinškog platnog prometa potrebno je da su dugovanja i potraživanja međusobna, da su potraživanja novčana, da su dospjela na naplatu i da su likvidna.
- Pojam realnog vremena odnosi se na vrijeme koje protekne između zadavanja plaćanja i namirenja zadanog plaćanja na računu depozitne institucije u HNB-u.
- Pojam bruto načela odnosi znači da se platne poruke zadaju i namiruju na računima depozitnih institucija u HNB-u jedna po jedna.
- Sudionici su HSVP-a HNB i poslovne banke. HNB je vlasnik i operativni upravitelj HSVP-a.
- Banka putem HSVP-a zadaje sva plaćanja u korist druge banke (međubankarska plaćanja).
- Banka ima otvoren jedan račun u HSVP-u. Račun sudionika otvoren u HSVP-u naziva se račun za namiru.
- Pogodnosti HSVP-a za banke su:
- Praćenje dnevne likvidnosti
- Kvaliteta usluga
Nacionalni
klirinški sustav (NKS)
- NKS je sustav za obračun međubankovnih platnih transakcija na neto multilateralnom načelu. FINA je vlasnik i operativni upravitelj NKS-a. Sudionici NKS-a su:
- banke
- Hrvatska narodna banka i
- treće strane – treća strana je institucija koja na temelju ugovornog odnosa dostavlja platne transakcije u NKS radi obračuna u ime i za račun banke ili HNB-a ili sudionik platnog prometa koji, na temelju ovlaštenja banke, dostavlja platne transakcije u NKS radi obračuna.
- Obrada se ne vrši u realnom vremenu već u periodima koji ovise o mogućnostima rada NKS-a. Vrši se nekoliko obrada naloga za plaćanje u različitim ciklusima koji su određeni Terminskim planom obračuna preko međubankovnih platnih sustava.
- Banka u NKS-u ima jedan obračunski račun. Obračunski račun banke je njezin vodeći broj. Osnovno je obilježje obračunskog računa depozitne institucije u NKS-u nulti saldo na kraju radnog dana i utvrđivanje limita na tom obračunskom računu za sljedeći radni dan.
- Početkom dana HNB određuje limite sudionicima. Limiti se mogu korigirati sa svakim narednim ciklusom, prema raspoloživim sredstvima sudionika.
- Na kraju dana prometi i pozicije banaka šalju se u HNB, koja potom radi konačno namirenje.
Karakteristike NKS-a:
- Ravnopravnost pristupa
- Sigurnost podataka
- Upravljanje rizikom sustavom limita
- Nadzor sustava od strane HNB-a
- Sudionici NKS-a imaju mogućnost izravnog utjecaja na tijek obračuna
- Kategorizacija transakcija
- Automatizirana upozorenja
Primjer:
Plaćanje između klijenata dvije banke: 3. maj sa računom na Erste
banci plaća Končaru 400 kuna sa računom u Zagrebačkoj banci.
Početna aktiva Erste banke iznosi 11.000, a Zagrebačke banke
19.000.
